HR - Ljudski Resursi - Slovenija

Više od polovice zaposlenih seli se na rad u drugu općinu, objavio je Državni zavod za statistiku povodom nadolazećeg Praznika rada.

Kako su pojasnili statističari, 2010. godine u Sloveniji je bilo 92,6 posto zaposlenog stanovništva slovenskih državljana, da bi lani taj udio pao na 84,3 posto.

Udio zaposlenih s državljanstvom jedne od preostalih članica EU-a kretao se u ovom razdoblju između 0,5 posto i 2,1 posto, dok je udio onih s državljanstvom drugih zemalja u porastu - lani su činili 13,7 posto svih zaposlenih.

U 2024. godini najviše zaposlenih osoba, 22,3 posto od ukupnog broja, radilo je u prerađivačkoj industriji, zatim u djelatnosti trgovine, održavanja i popravka motornih vozila (12,3 posto) te obrazovanja (8,6 posto).

U strukovnoj skupini stručnjaka radilo je 23,5 posto svih zaposlenih. Većina njih bili su stručnjaci za obrazovanje.

Za listopad 2018. godine, gledano po skupinama zanimanja, najveću prosječnu mjesečnu bruto plaću imali su zakonodavci, visoki dužnosnici i menadžeri (3.731 euro), a najnižu oni koji su obavljali jednostavne poslove (1.477 eura), izračunali su statističari.

Među prosječnim mjesečnim bruto plaćama prema standardnoj klasifikaciji djelatnosti, plaće za listopad 2023. najviše su bile u financijskim i djelatnostima osiguranja (3183 eura), a najniže u ugostiteljstvu (1569 eura).

U istom su razdoblju prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih slovenskih državljana bile za 5,2 posto više od prosjeka, dok su plaće građana ostalih članica EU bile niže od prosjeka za 10,8 posto, a plaće nedržavljana EU bile su niže za 29,1 posto.

U međuvremenu, broj otvorenih radnih mjesta opada već gotovo dvije godine. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju bilo ih je na raspolaganju oko 17.900 ili 7,5 posto manje nego u prethodnom tromjesečju. Međugodišnja usporedba pokazuje i 14 posto manju potražnju za novom radnom snagom.

U posljednjem lanjskom tromjesečju obujam potražnje bio je najveći u građevinarstvu, gdje su poslodavci tražili gotovo 3200 novih zaposlenika, te u proizvodnji, gdje su objavili oko 3100 slobodnih radnih mjesta.

Krajem prošle godine oko 510.000 zaposlenih osoba otišlo je raditi u drugu općinu, što znači da je svaka druga zaposlena osoba bila međuopćinski radni migrant. Među svim općinama samo su 34 u kojima je bilo više radnih mjesta nego zaposlenih stanovnika općine. Među njima se istaknula općina Trzin koja ima otprilike tri i pol puta više radnih mjesta od zaposlenih osoba s prebivalištem u ovoj općini.

Općina Ljubljana najopterećenija je radnim migracijama u oba smjera. Gotovo 141.500 ljudi iz drugih općina dolazi raditi u glavni grad, dok oko 25.400 njegovih radno aktivnih stanovnika odlazi iz glavnog grada na rad u druge općine.

Krajem 2024. oko 207.300 radnih migranata, odnosno 22,5 posto radno sposobnog stanovništva, odlazilo je raditi u drugu statističku regiju. Primjetna je centralizacija poslova u srednjoslovenskoj statističkoj regiji. U posljednjih osam godina ovo je bila jedina regija u kojoj je bilo više radnih mjesta nego što je bilo zaposlenih, piše i Zavod za statistiku.